Kardiologija je grana medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih sudova. Njih možemo podijeliti na: bolesti endokarda (najčešće endokarditis), bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda), bolesti perikarda (najčešće perikarditis), poremećaji rada srca (aritmije), greške srčanih zalistaka (urođene i stečene), srčana insuficijencija (dekompenzacija), bolesti krvnih sudova (ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis). Kao specijalista, kardiolog se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih sudova, koje su najučestalije bolesti modernog doba.

Kako se obavlja kardiološki pregled

Kardiološki pregled započinje anamnezom, iz koje ljekar dobija podatke o simptomima bolesti, rizičnim faktorima te prisutnosti sličnih oboljenja u porodici. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te mjerenje pritiska. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Prema potrebi pacijentu se odrađuju dodatne dijagnostičke pretrage, postavlja tačna dijagnoza bolesti i propisuje terapija.

Stanja i bolesti koje se analiziraju na ovom pregledu su: nejasna bol u prsima (stezanje u prsima), povišeni krvni pritisak (arterijska hipertenzija), pitanje infarkta srčanog mišića ili angine pektoris (ishemija srca – nedostatak kiseonika u srcu), popuštanje srčanog mišića – zatajivanje srca, nepravilan rad srca i osjećaj lupanja te preskakivanja srca (aritmije, ekstrasistole, fibrilacija atrija, palpitacije), osjećaj gušenja, iznenadne promjene krvnog pritiska, nejasne nesvjestice, vrtoglavice i prirođene mane srca.

Kada obaviti prvi dijagnostički pregled

Kardiolozi preporučuju prvi dijagnostički pregled stanja srca i krvnog sistema u 40-toj godini života, posebno ako spadate u rizičnu grupu s niže navedenim faktorima i ako ste izloženi konstantnom stresu. Bitno je rano otkriti bolesti srca i krvnih sudova kako bi se spriječile ozbiljne posljedice ovih bolesti.

Simptomi koje ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o srčanom zdravlju: bol u prsima, zadihanost, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca te loše podnošenje napora.

Sastavni dio svakog kardiološkog pregleda je snimanje rada srca – EKG (elektrokardiogram) i mjerenje krvnog pritiska, a dodatne pretrage zavise od zdravstvenog stanja pacijenta.

Simptomi srčanih oboljenja

Najčešći simptomi kod oboljenja srca i krvnih sudova su:

• palpitacije (lupanje srca, preskakanje i sl.)
• prekordijalni bolovi (bol iza grudne kosti)
• dispneja (osjećaj nedostatka vazduha, teško disanje)
• kašalj
• nikturija (učestalo mokrenje u toku noći)
• klaudikacija (hramanje, šepanje zbog bolova ili slabosti u potkoljenicama)
• dispepsija (gubitak apetita, muka, osjećaj punoće nakon obroka, nadutost trbuha)
• opstipacija
• bolovi u predjelu jetre (ispod desnog rebarnog luka)
• žutica
• kašalj
• hemoptizije (iskašljavanje krvi)
• sinkopa (prolazan gubitak svijesti)

Faktori rizika

Najvažniji faktor rizika je povišena koncentracija masnoća u krvi (holesterol i slobodne masne kiseline). Kada se koncentracija holesterola poveća samo za 1%, udvostručuje se opasnost za pojavu srčanog infarkta.

U masnoće u krvi ubrajaju se holesterol i trigliceridi. Bez njih, život bi bio nezamisliv, ali ako se one nalaze u povišenim koncentracijama u krvi onda postaju jednim od rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da su one promjenljivi rizični faktor, pa je na njih moguće uticati i promjenama životnih navika (zdravija ishrana, prestanak pušenja, vježbanje) te uvođenjem medikamentne terapije ako je potrebno.

Ostali, ne manje važni faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova su:

• prekomjerna tjelesna težina
• pušenje, alkohol
• pol (muškarci rizičnija grupa)
• povišene vrijednosti krvnog pritiska
• šećerna bolest
• nedovoljna fizička aktivnost
• svakodnevna izloženost stresu
• bolesti srca i krvnih sudova u porodici
• starosna dob