Kolonoskopija

Šta je kolonoskopija?


Kolonoskopija je metoda kod koje se pregled izvodi pomoću vrlo sofisticiranog uređaja – kolonoskopa. On se bazično sastoji od glave instrumenta gdje se nalaze sve komandne tipke za upravljanje aparatom i savitljive gumene cijevi prosječne dužine 110-130 centimetara, koja na samom vrhu ima izvor svjetlosti s kamerom. Zahvaljujući komandama i vrlo savitljivoj cijevi, pokretnoj u svim smjerovima, moguće je pratiti izvijuganost crijeva, pa samim time pretragu učiniti što jednostavnijom i manje neugodnom. Današnji kolonoskopi zahvaljujući razvoju visoke tehnologije imaju mogućnost dodatne obrade endoskopske slike, takozvanu „virtualnu kromoendoskopiju“. Naime, zbog dodatnih filtera dobijaju se specifični spektri boja pomoću kojih se bolje prikazuju promjene na nivou same sluznice, te s visokom sigurnošću razlikuju benigne od semimalignih, tj. malignih promjena.


Aparat se pasira kroz završni dio debelog crijeva (anus), te se posebnom zahtjevnom tehnikom od strane gastroenterologa-endoskopičara pasira do u početak debelog crijeva (cekum). Savitljiva cijev aparata je oko 80% prosječne dužine debelog crijeva, iako je najčešće kod iskusnih endoskopičara dovoljno i puno manje (svega 60-80 cm aparata za intubaciju cekuma) jer se crijevo posebnom sukcijskom tehnikom „preslaže i navlači“ oko aparata.


Unutar cijevi nalazi se radni kanal za plasiranje instrumentarija za uzimanje uzorka sluznice (biopsije i/ili intervencije: uklanjanja polipa, zaustavljanja krvarenja), optičkog sistema, izvor svjetlosti i specijalizovanih tankih niti za pretvaranje slike do monitora koji omogućuje sliku visoke rezolucije s mogućnošću detaljne analize vizualizovanog segmenta crijeva širom auditoriju (ljekar, sestra, pacijent).


Kolonoskopija slika

Priprema za kolonoskopiju


Etabliran standard za čišćenje crijeva jest polietilen-glikol zbog svoje efikasnosti i podnošljivosti.


Bez adekvatne pripreme bolesnika nema dobrog kolonoskopskog pregleda. Osim pripreme, preporučljivo je bolesniku prije kolonoskopije odraditi neke osnovne laboratorijske testove koagulacije (vrijeme krvarenja, protrombinsko vrijeme, trombocite) u slučaju potrebe za istovremenom elektroresekcijom i/ili drugim zahvatom.


Priprema se sastoji od modifikacije režima ishrane i primjene sredstva za čišćenje crijeva – laksativa. Modifikacija podrazumijeva da nekoliko dana prije kolonoskopije prestajemo konzumirati čvrstu, teško probavljivu hranu i zamjenjujemo je s kašastom/tekućom uz što manje ostataka/koštica i vlakana.


Cilj je pripreme što više pokrenuti crijevo da se fiziološki kompletno isprazni, a to se najbolje uspijeva kretanjem, adekvatnom hidratacijom i laksativima. Nije dovoljno samo prestati konzumirati hranu par dana prije pretrage. Dan prije pretrage uzima se samo tekućina, najmanje tri litre, a po mogućnosti i više uz podijeljeni režim uzimanja pripravaka za čišćenje crijeva.


Laksativi moraju zadovoljiti kriterijum efikasnosti, podnošljivosti i sigurnosti. Efikasnost podrazumijeva takvu pripremu crijeva da se mogu vizualizovati i najmanje promjene sluznice crijeva (rani karcinom, polipi, angiodisplazije). Podnošljivost uključuje što bolju saradljivost bolesnika za uzimanje pripravka (dobar okus, jednostavan i kratak vremenski period uzimanja) uz što manje dismotiliteta crijeva (grčevi, nadutost, bolovi). Pod sigurnošću se smatra izbor laksativa sa što manje nuspojava (dehidracija i/ili elektrolitski disbalans).


Bolesniku je jako bitno uz usmeni i pismeni informisani pristanak o pretrazi (koristima i mogućim komplikacijama) naglasiti da je vrlo bitna karika jednostavne, manje neugodne pretrage dobro očišćeno crijevo, a ne uvriježeno mišljenje populacije pretraga u anesteziji. Time se povećava osjetljivost metode, ne događa se prijevremeno prekidanje i ponavljanje pretrage, a takođe i smanjuje mogućnost komplikacija. U dobro očišćenom crijevu endoskopičar će se moći fokusirati na suštinu pretrage – što bolju vizualizaciju sluznice uz moguće potencijalne zahvate, a ne na gubljenje vremena, koncentracije i energije na pokušaj intraproceduralnog čišćenja crijeva vodom kroz radni kanal pomoću posebne pumpe.


Pretraga se izvodi u početnom lijevom bočnom položaju koliko god nam to omogućuje individualna anatomija crijeva, odnosno sve dok možemo jednostavno i bezbolno endoskopski napredovati aparatom kroz crijevo. Uz stepen očišćenosti, individualnu anatomiju, odnosno izvijuganost crijeva, posebno rektosigmoidalnog prelaza, pretragu mogu dodatno otežavati priraslice od prethodnih intraabdominalnih operacija i upala. Bolesnik se može tokom pretrage (ako je potrebno) okretati iz jednog bočnog položaja u drugi s ciljem boljeg premještanja crijeva unutar trbušne šupljine i time olakšanog plasiranja aparata. Cilj je napredovati do početnog dijela debelog crijeva – cekuma, a kod bolesnika gdje postoji sumnja na upalne bolesti crijeva i/ili krvarenje i u završni dio tankoga crijeva – ileum.


Kolonoskopija slika

Indikacije i kontraindikacije


Otprilike 90% tumora debelog crijeva nastaje iz polipa. Proces nastanka raka, od adenoma do karcinoma, odvija se najčešće u vremenskom intervalu od 10-15 godina. Tumori debelog crijeva su drugi po učestalosti kod oba pola, a jedan su od rijetkih koji se može prevenirati skriningom. Naime, velika većina vizualizovanih polipa naprednim endoskopskim tehnikama može se u cjelosti odstraniti, bez potrebe za hirurškim zahvatima.


Kolonoskopija je indikovana kod osoba s pozitivnim testom na okultno krvarenje u stolici, anemijom zbog manjka željeza, promjenom u ritmu pražnjenja stolice (izmjena proljeva i zatvora), posebno kod osoba do tada s redovnom stolicom i/ili pojavom krvi u stolici zbog sumnje na rak/polipe debelog crijeva (posebno nakon 50. godine života), dugotrajnim "neinfektivnim" proljevima (upalne bolesti crijeva), opstipacijama s "alarmantnim simptomima", gastrointestinalnim krvarenjima nepoznate etiologije, patološkim nalazima drugih komplementarnih slikovnih metoda (irigografija, CT/MR kolonografija), kao i nerazjašnjenim abdominalnim bolovima (tumor, divertikularna bolest).


Kontraindikacije su: toksični megakolon, akutna faza pankolitisa, teški oblici ishemičnog kolitisa, akutni divertikulitis, suspektna perforacija i/ili ileus debelog crijeva, akutno srčano/plućno/moždano zbivanje, loša priprema, nesaradnja bolesnika, trudnoća.


Komplikacije


Kolonoskopija, iako kompleksna i složena procedura, u rukama iskusnog endoskopičara je najčešće minimalno neugodna i relativno sigurna metoda. Ipak, ljudi je se uz potencijalne komplikacije najviše pribojavaju zbog moguće boli prilikom pretrage. To se zasigurno može smanjiti promjenom položaja tijela, insuflacijom ugljen-dioksida umjesto vazduha, instalacijom tople vode za vrijeme pretrage i/ili kratkotrajnom anestezijom. Anestezija se u našem podneblju, zbog ograničenih materijalnih i organizacijskih razloga, koristi najčešće kod djece, bolesnika s upalnim crijevnim bolestima te kod komplikovanih endoskopskih procedura. Moguće su rijetke komplikacije, kao perforacija crijeva i krvarenje nakon polipektomije (0,1-0,2%) te kardiovaskularna/respiratorna depresija ako se radi pod anestezijom (0,1%). Mortalitet na kolonoskopiji je (0,007%), većinom u starijih bolesnika s komorbiditetom.


Zaključak


Kolonoskopija je metoda koja nudi jako puno koristi za bolesnika s vrlo malim, prihvatljivim rizikom. Puno je osjetljivija i specifičnija metoda od svih komplementarnih jer se s izvježbanim ljudskim okom može vidjeti najmanje promjene sluznice. Zahvaljujući prvenstveno kolonoskopiji, oko 90% karcinoma debelog crijeva u ranoj fazi je izlječivo. Meta-analiza provedenih opservacijskih studija je pokazala da je kao isključiva metoda probira smanjila pojavnost kolerektalnog karcinoma za više od 50%, a mortalitet za gotovo 68%.