Kardiologija
Kardiologija je grana medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih sudova. Njih možemo podijeliti na: bolesti endokarda (najčešće endokarditis), bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda), bolesti perikarda (najčešće perikarditis), poremećaji rada srca (aritmije), greške srčanih zalistaka (urođene i stečene), srčana insuficijencija (dekompenzacija), bolesti krvnih sudova (ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis). Kao specijalista, kardiolog se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih sudova, koje su najučestalije bolesti modernog doba.
Kako se obavlja kardiološki pregled
Kardiološki pregled započinje anamnezom, iz koje ljekar dobija podatke o simptomima bolesti, rizičnim faktorima te prisutnosti sličnih oboljenja u porodici. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te mjerenje pritiska. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Prema potrebi pacijentu se odrađuju dodatne dijagnostičke pretrage, postavlja tačna dijagnoza bolesti i propisuje terapija. Stanja i bolesti koje se analiziraju na ovom pregledu su: nejasna bol u prsima (stezanje u prsima), povišeni krvni pritisak (arterijska hipertenzija), pitanje infarkta srčanog mišića ili angine pektoris (ishemija srca – nedostatak kiseonika u srcu), popuštanje srčanog mišića – zatajivanje srca, nepravilan rad srca i osjećaj lupanja te preskakivanja srca (aritmije, ekstrasistole, fibrilacija atrija, palpitacije), osjećaj gušenja, iznenadne promjene krvnog pritiska, nejasne nesvjestice, vrtoglavice i prirođene mane srca.Kada obaviti prvi dijagnostički pregled
Kardiolozi preporučuju prvi dijagnostički pregled stanja srca i krvnog sistema u 40-toj godini života, posebno ako spadate u rizičnu grupu s niže navedenim faktorima i ako ste izloženi konstantnom stresu. Bitno je rano otkriti bolesti srca i krvnih sudova kako bi se spriječile ozbiljne posljedice ovih bolesti. Simptomi koje ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o srčanom zdravlju: bol u prsima, zadihanost, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca te loše podnošenje napora. Sastavni dio svakog kardiološkog pregleda je snimanje rada srca – EKG (elektrokardiogram) i mjerenje krvnog pritiska, a dodatne pretrage zavise od zdravstvenog stanja pacijenta.Simptomi srčanih oboljenja
Najčešći simptomi kod oboljenja srca i krvnih sudova su:- palpitacije (lupanje srca, preskakanje i sl.)
- prekordijalni bolovi (bol iza grudne kosti)
- dispneja (osjećaj nedostatka vazduha, teško disanje)
- kašalj
- nikturija (učestalo mokrenje u toku noći)
- klaudikacija (hramanje, šepanje zbog bolova ili slabosti u potkoljenicama)
- dispepsija (gubitak apetita, muka, osjećaj punoće nakon obroka, nadutost trbuha)
- opstipacija
- bolovi u predjelu jetre (ispod desnog rebarnog luka)
- žutica
- kašalj
- hemoptizije (iskašljavanje krvi)
- sinkopa (prolazan gubitak svijesti)
Faktori rizika
Najvažniji faktor rizika je povišena koncentracija masnoća u krvi (holesterol i slobodne masne kiseline). Kada se koncentracija holesterola poveća samo za 1%, udvostručuje se opasnost za pojavu srčanog infarkta. U masnoće u krvi ubrajaju se holesterol i trigliceridi. Bez njih, život bi bio nezamisliv, ali ako se one nalaze u povišenim koncentracijama u krvi onda postaju jednim od rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da su one promjenljivi rizični faktor, pa je na njih moguće uticati i promjenama životnih navika (zdravija ishrana, prestanak pušenja, vježbanje) te uvođenjem medikamentne terapije ako je potrebno. Ostali, ne manje važni faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova su:- prekomjerna tjelesna težina
- pušenje, alkohol
- pol (muškarci rizičnija grupa)
- povišene vrijednosti krvnog pritiska
- šećerna bolest
- nedovoljna fizička aktivnost
- svakodnevna izloženost stresu
- bolesti srca i krvnih sudova u porodici
- starosna dob
Zakažite termin
Kontakt
- Maksima Gorkog 9, 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
- +387 51 491 999
- [email protected]
Radno vrijeme:
Ponedeljak: 8h-18h
Utorak: 8h-18h
Srijeda: 8h-18h
Četvrtak: 8h-18h
Petak: 8h-18h